Vodeći istarski brand u proizvodnji šumskih i hortikulturnih sadnica

DATE : siječanj 12, 2020 By :

Osnovan davne 1970. rasadnik Frančeskija, svojevrsni je brand u proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala, ali još više raznih hortikulturnih vrsta. Od 2009. posluje kao radna jedinica, zajedno s rasadnikom Šijana iz Pule u sastavu buzetske podružnice Hrvatskih šuma. Smješten je u neposrednoj blizini Umaga.

Prostire se na površini od 21,6 ha. Posljednjih godina povećava se količina proizvedenog šumskog reprodukcijskog materijala 2012. proizvodnja je iznosila (350.000 komada sadnica), 2013. (410.000 komada), ove godine (560.000 komada sadnica). Proizvodnja se vrši isključivo u kontejnerima. Najzastupljenije biljne vrste su crni bor i hrast medunac, koji pokazuje sve bolje rezultate u pošumljavanjima, dok se prije desetak godina nije koristio u te svrhe. Cijela površina na kojoj se proizvodi šumski reprodukcijski materijal je pokrivena automatskim sustavom navodnjavanja, što smanjuje potrebu za većim učešćem ljudskog rada, a u ekstremnim uvjetima suše daje neusporedivo bolje rezultate u proizvodnji klijanaca. Sadni materijal proizvodi se uglavnom za potrebe buzetske podružnice, a po potrebi se isporučuje i drugim podružnicama Hrvatskih šuma. Tako je tijekom 2013. isporučen dio sadnica crnog bora za potrebe podružnica Koprivnica i Nova Gradiška.

U rasadniku se godišnje proizvede, što vegetativnim što generativnim razmnožavanjem, 160 različitih biljnih vrsta. Proizvodnja hortikulturnih vrsta biljaka odvija se tijekom cijele godine (sjetvom, ožiljavanjem reznica, presadnjom) uz pravovremenu primjenu zaštitnih sredstava i adekvatnu prihranu kompleksnim gnojivima u plasteniku, stakleniku te na otvorenim površinama. Posjeduju i vlastiti matičnjak koji je osnovan prije petnaestak godina.

Na površini od 5 ha tijekom 2010. podignuti su trajni nasadi smokava i maslina, koji se i navodnjavaju. Tri vrste smokava (bružetka bijela, vodenjača, bjelica) pogodne su za sušenje. – Ovo je najveći plantažni nasad smokava u Istri. Od maslina, kao najstarije voćne sadnice posadili smo autohtonu sortu istarsku bjelicu i sortu Leccino. Obje sorte odlikuju se obilnom rodnošću. Sve veća potražnja potrošača za prehrambenim proizvodima zaštićenim garancijom kakvoće i zemljopisnog podrijetla, otvara nam i sve veće mogućnosti u uzgoju maslina i smokava, -ističe upraviteljica rasadnika Ester Brajković-Vladilo.

Jedna od novina u rasadniku koja će pridonijeti kvalitetnijoj proizvodnji je investicija u rekonstrukciju plastenika. Plastenik impozantnih dimenzija (90 m x 25 m), koji pokriva 2250 m² proizvodne površine, osnova je za proizvodnju, skladištenje i prodaju hortikulturnih sadnica. Zbog starosti od oko 40 godina te dugogodišnjim procesom korozije, narušena je statika i nosivost čelične konstrukcije. U nekoliko navrata zbog elementarne nepogode (tuče, pijavica), saniran je pokrov na plasteniku, a metalni sklopovi sanirani su samo na najkritičnijim mjestima. Poslije olujnog nevremena i tuče u 2012. godini, zbog nedostatka financijskih sredstava planirana je samo djelomična sanacija. Tada je obavljen detaljni pregled čelične konstrukcije, a uzorkovanjem je utvrđeno da je postotak korodiranosti gotovo 30 posto. Utvrđeno je da se djelomičnom sanacijom ne mogu postići zadovoljavajući rezultati u pogledu sigurnosti i nosivosti konstrukcije. Stoga je odlukom Uprave Hrvatskih šuma planom investicija i planom nabave procijenjena vrijednost rekonstrukcije plastenika na 975.000 kn. Postupkom javne nabave sklopljen je ugovor s izvoditeljem radova, tvrtkom Titan Constructa d.o.o. iz Zagreba. Tijekom 2013. godine izvršen je veći dio radova na rekonstrukciji, a nastavak rekonstrukcije planiran je i u prvom tromjesečju tekuće godine. Kako je čeličnoj konstrukciji bila u potpunosti narušena nosivost, a i sam pokrov plastenika bio je u potpunosti uništen, krenulo se u radove potpunog uklanjanja starog plastenika. Stoga se na novo pripremljenoj površini krenulo s potpunom rekonstrukcijom plastenika. Izvršena je rekonstrukcija odvodnje i drenaže, tamponiranje i niveliranje proizvodnih ploha, rekonstrukcija sustava za zalijevanje, obnova elektroinstalacija, postavljanje novih bočnih sjenila te montaža nove čelične konstrukcije. Plastenik je pokriven kvalitetnim i na vremenske nepogode otpornim akrilnim pločama. Cjelokupna investicija na rekonstrukciji plastenika realizirana je u iznosu od 1.080.000 kn iz sredstava amortizacije, što je tek nešto više uloženih sredstava od prvobitno planiranih ulaganja za djelomičnu sanaciju. U ovom slučaju iskazane su sve prednosti javne nabave kojom se nekonkurentni izvoditelji eliminiraju, dok se izvođači s povoljnim realnim cijenama i kvalitetom izvedenih radova održavaju na tržištu. S druge strane postignut je cilj, da se minimalnim financijskim ulaganjima izgradio novi plastenik, pa se sada mogu u potpunosti posvetiti poslovima na povećanju i kvaliteti proizvodnje.

Osim ulaganja u novi plastenik, djelomično su u ovoj godini realizirana investicijska ulaganja u proširenje površina za proizvodnju šumskih sadnica s uređenjem pristupnog puta i automatskog sustava za navodnjavanje. Vrijednost ove investicije je oko 30.000 kn. Pored toga napravljena je i projektna dokumentacija za pumpno postrojenje kojom bi se voda za potrebe navodnjavanja hortikulturnih i šumskih sadnica kao i površina pod trajnim nasadima iz arteškog bunara prepumpavala u postojeću kaptažu na najvišoj koti, a zatim gravitacijom distribuirala u sustav za navodnjavanje.

U rasadniku trenutno radi šest stalno zaposlenih, od čega četiri NKV radnika, blagajnik, administrator te upraviteljica radne jedinice. Zbog raznovrsnosti i opsežnosti radova tijekom proljeća na ispomoć u rasadnik dolaze i radnici iz obližnjih šumarija. Sistematizacijom radnih mjesta iskazana je i potreba za zapošljavanjem jednog tehnologa rasadničarske proizvodnje.

– Želja nam je vlastitim naporima i daljnjim investicijskim ulaganjima maksimalno smanjiti troškove, a povećavati proizvodnju svih vrsta sadnog materijala. Cilj nam je postati vodeći proizvođač hortikulturnih i šumskih sadnica u regiji, uz zadovoljavanje potreba domaćeg i inozemnog tržišta za sadnim materijalom, a što nam uz dobar zemljopisni položaj ide i u prilog, – naglašava Ester Brajković-Vladilo.